Banovac (dužnosnik)
Banovac, podban, viceban (lat. vicebanus) bila je dužnost visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Dužnost se javlja su srednjem vijeku te do izražaja dolazi u 16. stoljeću i prvoj polovini 17. stoljeća. U razdoblju od 13. stoljeća do 1476. postojala su dva bana: jedan za teritorij Slavonije, a drugi za područje Hrvatske i Dalmacije. Svaki ban je sebi na saboru imenovao, isključivo iz redova domaćeg plemstva,[1] svog banovca. Slavonski banovac je redovito bio župan zagrebački ili križevački, a hrvatski župan kninski.[2]
Podban je nakon ustoličenja bana polagao prisegu pred Hrvatskim saborom i obnašao dužnost dokle i ban koji ga je izabrao. Otkako je od vremena kralja Matije I. Korvina (1458. – 1490.) uvedena dužnost i naslov jedinstvenog hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog bana, podban je ujedno, do 1756. obnašao i dužnost velikih župana Zagrebačke i Križevačke županije.
Od 17. stoljeća u sudskim dužnostima bana je zamjenjivao protonotar, iako je podban zadržao mjesto predsjednika oktavalnog suda. Dužnost podbana postojala je i u banskoj vladi (1850. – 1854.). Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine bana je zamjenjivao predstojnik odjela za unutrašnje poslove, koji se uobičajeno naziva podbanom. I pomoćnik bana u Kraljevini Jugoslaviji uobičajeno je naziva podbanom. U Banovini Hrvatskoj bila je ustanovljena dužnost podbana.
- Ambroz Gregorijanec (11. studenog 1557. – 25. srpnja 1565.)
- Ivan Forčić od Butine Vasi (25. srpnja 1565. – siječanj 1573.)
- Ladislav Bukovečki od Bukovice (1573. – 6. veljače 1578.)
- Stjepan Gregorijanec (6. travnja 1578. – 25. srpnja 1581.)
- Gašpar Druškovečki (25. srpnja 1581. – 12. travnja 1584.)
- Ivan od Zaboka (12. travnja 1584. – početak 1586.)
- Ladislav Imprić od Jamnice (21. travnja 1586. – 6. siječnja 1591.)
- Stjepan III. Berislavić Vrhrički (1591. – 7. studenog 1596.)
- Gašpar Petričević od Miketinca (7. studenog 1596. – 14. travnja 1598.)
- Juraj Keglević Bužimski (14. travnja 1598. – 21. listopada 1599.)
- Krsto Mrnjavčić Brezovački (21. listopada 1599. – proljeće 1626.)
- Toma Mikulić (8. srpnja 1626. – 23. listopada 1628.)
- Juraj Gašpar Konjski (23. listopada 1628. – 12. listopada 1638.)
- Stjepan IV. Berislavić Vrhrički (22. rujna 1640. – početak 1642.)
- Gašpar Orehovečki (30. travnja 1642. – 2. rujna 1672.)
- Nikola Gotal (22. rujna 1672. – početak 1681.)
- Baltazar Vragović (16. travnja 1681.- početak 1690.)
- Stjepan Jelačić Bužimski (13. veljače 1690. – travanj 1712.)
- Adam Daniel Rauch (17. kolovoza 1714. – kraj 1728.)
- Nikola Malenić (2. svibnja 1729. – kraj 1732.)
- Juraj Czindery (13. kolovoza 1733. – početak 1739.)
- Baltazar Bedeković Komorski (21. svibnja 1739. – početak 1743.)
- Ivan Rauch (8. travnja 1743. – svibanj 1756.)
- Adam Najšić (? – 13. travnja 1761.)
- Ivan Bužan (1761. – 1767. ?)
- Antun Bedeković Komorski (1767. – 1785.)
...
- Antun Bedeković Komorski (1790. – 1797.)
- Donat Lukavski (1799. – 1832.)
...
- Mirko Lentulaj (1848. – 1850.)
- Benko Lentulaj (1850. – 1854.)
- Josip Šokčević (? – 1859.)
- Ivan Zidarić (1861. – 4. kolovoza 1866.)
- Roberto Zlatarević (10. svibnja 1869. – 26. siječnja 1871.)
- Mirko Šuhaj (20. veljače 1871. – 3. listopada 1871.)
- Antun Vakanović (3. listopada 1871. – 20. rujna 1873.)
- Jovan Živković (20. rujna 1873. – kraj 1883.)
- Dane Stanković (20. veljače 1884. – 19. srpnja 1897.)
- Oto Krajcsovich (6. listopada 1897. – 21. srpnja 1903.)
- Svetislav Šumanović (21. srpnja 1903. – 15. srpnja 1905.)
- Levin Chavrak (15. srpnja 1905. – 25. srpnja 1906.)
- Vladimir Nikolić Podrinski (25. srpnja 1906. – 26. lipnja 1907.)
- Nikola Czernkovich (12. siječnja 1908. – 18. lipnja 1909.)
- Slavko Cuvaj (23. lipnja 1909. – 8. veljače 1910.)
- Levin Chavrak (8. veljače 1910. – 19. siječnja 1912.)
- Dragutin Unkelhäuser (30. prosinca 1912. – 21. srpnja 1913.)
- Mark Aurel Fodroczy (2. listopada 1913. – 7. srpnja 1917.)
- Vinko Krišković (7. srpnja 1917. – rujan 1918.)
- Engelsfeld, Neda, "Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća", Pravni fakultet, Zagreb, 2002. ISBN 953-6714-41-8
- "Pravni leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
- Šišić, F., Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, prvi i drugi dio, Split, 2004. ISBN 953-214-196-0 (cjelina)